021 Hrvatski iseljenici
u Argentini - Dr. sc. Marina Perić Kaselj
Uloga HSS i njen utjecaj
u iseljeništvu
U razdoblju od
1918.-1939. godine u Državi SHS odnosno Kraljevni Jugoslaviji hrvatska
nacionalna ideja zahvatila je sve slojeve naroda, a prvenstveno politikom
„braće Radića, koja je promicala interese najširih društvenih slojeva i stajala
na čelu pokreta koji je istovremeno bio i nacionalni i seljački, uspjela
ukorijeniti nešto što bi se moglo nazvati modernim hrvatskim identitetom u svim
segmentima društva“ (Jakir, 2000).
HSS je postavila
koncepciju stvaranja suverene hrvatske države. Seljaštvo i radništvo povezalo
se u jedinstvenoj borbi protiv vlasti, a to je ujedno potenciralo i etničke
sukobe Hrvata i Srba.
Kulminacija srpskih i
hrvatskih etničkih sukoba dogodio se e u lipnju 1928. godine kada je poslanik
srpske Radikalne stranke Puniša Račić u beogradskoj skupštini pucao u poslanike
HSS.
Nakon ovog događaja
došlo je do raznih političkih manifestacija. Savez HSS i Srba u Hrvatskoj
tražio je ukidanje ustava i preuređenje države na temelju priznavanja
nacionalnih posebnosti.
Ovaj događaj nije prošao
nezapaženo u iseljeništvu, poglavito u Argentini, poljoprivrednoj zemlji gdje
je većina hrvatskih iseljenika bila vezana uz zemlju i poljoprivredne poslove,
i koji su bili pristaše Radićeve politička koncepcije.
Prema izvorima (Pravda,
1928, Hrvatska sloga, 1929) uočili smo kako su postojale i komunikacijske veze
između Radića i iseljenika, i kako je Radić neposredno prije beogradskog napada
navijestio iseljenicima dolazak u Argentinu.
O reakcijama među
iseljenicima koje je izazvao zločin u Skupštini govore slijedeći primjeri:
Primjer 1. Preneseni
članak iz „Yugoslavenskog Loyda „ pod naslovom „ 20.6. i naši iseljenici“:
„Račićev zločin proizveo je još veći potres u dušama naših iseljenika nego li u
nama kod kuće. Iz daljine zla djela opasnosti, zle kobi, uvijek izgledaju
većima negoli je uistinu tako.
Iz naših iseljeničkih
listova kao i iz privatnih iseljeničkih pisama dade se jedno zaključiti: da je
Puniša Račić nanio državi takovo zlo u dušama naših iseljenika, kakovo joj ni
najveći naš dušman ne bi mogao nanijeti...
Svi se naši iseljenici
živo interesiraju za domovinu i oni koji je ljube kao i oni koji je mrze tj.
koji mrze zlo u njoj faktički je ljube jer i njihova mržnja očiti je dokaz
njihov interesovanja za nju.
Među svjesnim
iseljenicima koji znaju lučiti zle i nesposobne političare od države i
domovine, a tih je manji procenat Račićev zločin proizveo je zaprepaštenje,
kako pred sobom i pred tuđim svijetom. Mi u domovini koji živimo sami među
sobom na Balkanu i po balkanski niti ne poznamo osjećaj stida pred velikim
svijetom.
Mi ne poznajemo osjećaj
koji reže dušu najskromnijeg domorodca, kada na prvoj stranici u tuđim
listovima pod masnim naslovima čita ružne vijesti o zemlji svoga porijekla kada
ga na radnji drug i poslodavac upita:
Kakova je to vaša zemlja
u kojoj zastupnici ubijaju jedan drugoga? Što da bijedni Jugoslaven odgovori?
Zar on neupućenom
strancu kad bi ga ovaj i htio slušati da pođe objašnjavati naše domaće jade i
nevolje. Ne ostaje mu drugo nego pognuti glavu i izjedati se u bolnom stidu.
Kad bi naši vlastodršci
i političari znali što znači narodni obraz pred tuđim svijetom, možda bi barem
donekle čuvali da svom narodu ne nanose tolike sramote pred tuđim
svijetom....Žalosna je istina da našim vlastodršcima kao i našoj javnosti
izuzetci se broje da je malo ili nimalo stalo za mišljenje i osjećanja naših
iseljenika A ipak toga je naroda po svijetu puni milijun...“ (Pravda
22.8.1928).
Kako je vidljivo iz
prethodnog primjera ugled Jugoslavije (zločinom u beogradskoj skupštini) u
iseljeništvu je narušen, a time i status hrvatskih iseljenika kao njenih
državljana. Tu je naglašena i krajnje nepovoljna situacija iseljenika u odnosu
na maticu/ društvo porijekla jer očito ni vlast, a niti javnost u domovinu nisu
ih smatrali dijelom svoga nacionalnog bića.
Izvori i Literatura
Antić, Ljubomir (1991).
Hrvati u Južnoj Americi do godine 1914. Zagreb: Stvarnost.
Antić, Ljubomir (1987).
Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb:
Školska knjiga.
Armstrong, John A. (1982). Nations before nationalism. Chapel Hill: The
University of North Carolina Press.
Derado, Klement i Ivan Čizmić (1982). „Iseljenici otoka Brača“, Brački
zbornik, Zagreb, br. 13.
Jakir, Aleksandar. „Šarene bandire dalmatinske“. Vijenac. Zagreb: Matica
iseljenika, br 171.
Janda, Krunoslav (1913). Argentina.
Zagreb: vlastita naklada.
Kolin, Marcel (1920).
Jugoslaveni u Južnoj Americi, Zagreb: Naklada pisaca.
Kupareo, Rajmund (1989).
Čežnja za zavičajem. Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda.
Lakatoš, Josip (1914).
Narodna statistika. Zagreb: Vlastita naklada.
Leontić, Ljubo (1961). O
jugoslavenskom odboru u Londonu. Zagreb: Izdavački zavod jugoslavenske
akademije.
Lupis Vukić Ivo (1931).
Bilješke s puta preko Punta Arenasa u New York. Rukopis.
Obad, Stjepo (1990).
Dalmatinsko selo u prošlosti. Split: Logos.
Pasinović, Krsto (1966).
„Ivan Vučetić, osnivač daktiloskopije“, Iseljenički kalendar, Zagreb: Matica
iseljenika.
Paulova Milada (1924).
Jugoslavenski odbor. Zagreb
Rojnica, Ivo (1974).
Prikaz povijesti Argentine. Buenos Aires: Vlastita naklada.
Sinovčić, Marko (1991).
Hrvati u Argentini i njihov doprinos hrvatskoj kulturi: pregled hrvatskog tiska
objavljenog u Argentini od 1946 do 1990. Buenos Aires: Vlastita naklada.
Subašić, Josip (1934).
Adresar o biografskim podacima o našem narodu u Južnoj Americi. Buenos Aires.
Zamečanin, Janko (1974).
„Historijske crtice o životu i dolasku naših priseljenika u provinciju Santa
Fe“, u Zbornik radova o Federiku Grisogonu, Zadar.
Enciklopedije:
Enciclopedia de Chile-
Historia, Instituciones, Oceano Barcelona: Edificio Oceano, 1997
The Cambidge Encyclopedia of Latin America and the Caribbien. Cambidge
University Press, 1992
Južna America in Mali Antili, Ljubljana: Založba Mladinska knjiga, 1992.
Geografija SR Hrvatske, Knjiga 6. Zagreb: Školska knjiga, 1974.
Iseljeničke Novine:
Argentinske novine
(1934), Buenos Aires
Čuvajmo Jugoslaviju
(1935.), Antofagasta.
Dom (1911.-1912.), Punta
Arenas.
Domovina (1908.-1913.),
Punta Arenas.
Hrvatska misao (1930),
Buenos Aires
Iskra slavjanske slobode
(1883), Buenos Aires
Jadran, (1915-1920).
Buenos Aires
Jeka (1910.), Rosario.
Jugoslavija,(1925-1932.),
Buenos Aires
Jugoslovenska država
(1916.), Antofagasta.
Jugoslavenski glasnik
(1935.-1958.), Santiago de Chile.
Jugoslavensko novo doba
(1937.), Magallanes.
Jugoslovensko
oslobođenje (1918.), Antofagasta.
Jugoslavenska tribuna
(1921.), Punta Arenas.
Jugoslaven u Chile
(1931.), Magallanes.
Male novine
(1905.-2003.), Punta Arenas.
Materinska riječ
(1908.), Rosario
Naša riječ (1932.),
Antofagasta.
Novo doba (1910.-1911.),
Punta Arenas.
Sloboda (1902.-1906.),
Antofagasta.
Sloboda, Buenos Aires
Useljavanje u Magallanes
(1986.), Punta Arenas.
Zajednica (1916),
Rosario.
Domovinske Novine:
Jedinstvo, Split.
Iseljenički muzej,
Zagreb
Iseljenik, Zagreb
Novi iseljenik, Zagreb
Matica Iseljenički
Zbornik (1955.-2003.), Zagreb.
Narodni list
(1885.-1911.), Zadar.
Pučki list
(1903.-1911.), Split.
- - - -
Prijašnji http://migracioncroata.blogspot.com.ar/2015/08/020-hrvatski-iseljenici-u-argentini-dr.html
Sljedeći
Sljedeći
Dr. sc. Marina Perić Kaselj
Komparativni prikaz
transformacije identiteta hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini
Doktorat, Filozofski
fakultet u Zagrebu (2010.) (olomci)
Estudios
Migratorios Croatas cuenta con el apoyo de la Oficina del Gobierno
croata para los croatas fuera de la República de Croacia a través del subsidio
otorgado por ese organismo a FEPAI - STUDIA CROATICA http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/natjecaj/95/donijeta-odluka-o-raspodjeli-sredstava-za-udruge-i-zajednice-hrvatskog-iseljenistva-u-juznoj-americi-i-juznoafrickoj-republici-za-2014
Copyright © All Rigths
Reserved - Todos los derechos reservados - Sva prava pridržana
El magister José María
–Joza– Vrljičak es el director de la revista Studia Croatica desde 1994.
No comments:
Post a Comment